U povodu obilježavanja 120. godišnjice osnutka, Sveučilišna knjižnica u Splitu svečano je u utorak 10. listopada otvorila izložbu "Risarije i rezbarije: izbor iz Grafičke zbirke Sveučilišne knjižnice u Splitu" na Odjelu specijalnih zbirki Knjižnice (kat -2) i u Sveučilišnoj galeriji.

Izložba je podsjetnik na sve umjetnike i čuvare kulturne baštine koji su u proteklih dvanaest desetljeća zaslužni za osnivanje, obogaćivanje i očuvanje fonda Grafičke zbirke. Ukupno je izloženo 180 djela nastalih od 17. stoljeća do danas, raznolikih po sadržaju i tehnici (crteži, grafike, grafičke i grafičko-pjesničke mape, umjetničke dopisnice i fotografije).

- Hvala svim kolegama, zaposlenicima knjižnice, bivšim ravnateljima kao i ostalim članovima akademske zajednice, koji su došli proslaviti ovu važnu obljetnicu i uveličati našu svečanu izložbu. Naša knjižnica je jedna stara dama koja je u svom putu puno toga prošla. Nastala je 1903. godine u okrilju Narodne slavenske čitaonice i dugo godina je bila gradska biblioteka. Godine 1962. postaje naučna te znanstveno usmjerava svoje djelovanje i sadržaj. Osnutkom Sveučilišta 1974. godine etablira se kao središnja knjižnica Sveučilišta. Međutim sam naziv sveučilišna dobiva tek 1992. godine. Tom njenom dugom povijesnom putu svjedoči njezin fond i zbirke kao što je upravo ova grafička zbirka našeg Odjela za specijalne zbirke koju smo po prvi put u ovakvom obujmu prikazali javnosti – kazala je ravnateljica Ana Utrobičić izrazivši zahvalnost voditeljici Odjela specijalnih zbirki Mihaeli Kovačić i njenoj kolegici Abri Papić te voditeljici Odjela za zaštitu i digitalizaciju građe Ani Radić Bizjak i njenim kolegama koje su dale veliki obol u postavljanju izložbe.

U pripremi je kako je najavila ravnateljica i veliki katalog izložbe koji će se prezentirati na završnoj svečanosti u prosincu. Tada će se predstaviti fond s kojim je knjižnica krenula, a to je onaj narodne slavenske čitaonice, u skladu s odlukom da se javnosti prezentiraju dosad manje poznati fondovi knjižnice. Posebnu zahvalnost ravnateljica Utrobičić je iskazala voditeljici Sveučilišne galerije Heleni Trze Jakelić, koja je zaslužna što knjižnica posljednjih godina dobiva sve više donacija naših umjetnika. Naime, nakon izložba u Sveučilišnoj galeriji, mnogi od tih umjetnika na poticaj kolegice Trze Jakelić, doniraju neka od svojih djela i time obogaćuju fundus knjižnice.

Prema riječima voditeljice Odjela specijalnih zbirki Mihaele Kovačić, u povodu obilježavanja 120. obljetnice, odluka je pala na upravo ovu izložbu iz više razloga.

- Sam njen naziv je bio zapisan već u nacrtu statuta gradske biblioteke iz koje je Sveučilišna knjižnica nastala, gdje se između ostalih odjela, primjerice, inkunabula i starih rukopisa spominje zbirka rizarija i rezbarija, pritom misleći 1913. prvenstveno na drvoreze i bakroreze. Neka od tih djela posjetitelji su prigodno mogli vidjeti i ranije, ali u ovom prostoru u novoj zagradi u koju smo uselili 2009. godine, sve zbirke su dobile mogućnost adekvatno se pohraniti i razvijati pa tako i grafička zbirka. Izložba je koncipirana u tri dijela: u Odjelu specijalnih zbirki je najstarija građa od prve polovine 17. stoljeća pa do kraja II. svjetskog rata gdje se mogu vidjeti i brojna djela stranih umjetnika. U Sveučilišnoj galeriji u prizemlju predstavljene su donacije knjižnici od 1956. godine pa sve do danas, dok se na katu mogu vidjeti plakati od vremena onih prvih izrađenih pred kraj II. svjetskog rata- kazala je Kovačić.

Prigodnu riječ i čestitke uputio je i akademik Kažimir Hraste.

- Kada govorimo o temeljima jednog naroda i kulture, onda govorimo upravo o knjižnicama. Blago koje one čuvaju je upravo ono na što moramo biti ponosni i oko toga se brinuti. Bolje memorije jednog naroda ne možemo nigdje naći nego u knjižnici. Živimo u vremenu kada se može reći da u mobitelu ima više znanja nego u aleksandrijskoj knjižnici. Međutim što ako jednog dana nema struje, nema mobitela - što onda reći da nema ni znanja? Eto zato smo upravo mi ovdje – lijepo je poentirao važnost naše Sveučilišne knjižnice akademik Hraste.

Kao prorektor za infrastrukturu prof. dr. sc. Nikša Jajac ovom je prigodom istaknuo važnost preseljenja knjižnice u novu zgradu na Kampusu, obećavši da će Sveučilište i dalje ulagati napore da se i u tom pogledu knjižnica nastavi razvijati, što će ujedno djelatnicima omogućiti još bolje uvjete rada.

- Knjižnica je starija od Sveučilišta i upravo ona baštiti i čuva naše znanje, koje je onda dostupno i na korist nama svima i našim studentima. Upravo to moramo cijeniti i njegovati – kazao je prorektor Jajac čestitavši ravnateljici i svim djelatnicima, kao i bivšim ravnateljima ovu važnu obljetnicu u svoje osobno ime i u ime rektora prof. dr. sc. Dragana Ljutića. Također se prigodno zahvalio i voditeljici Sveučilišne galerije Heleni Trze Jakelić, jer je zahvaljujući njenim naporima Sveučilišna galerija unaprijedila svoj rad i djelokrug.

Na izložbi je, uz dokumente iz arhive Knjižnice o početcima stvaranja zbirke, predstavljena i najstarija referentna građa - katalozi i pozivnice izložbi, primjerice, katalog izložbe Emanuela Vidovića iz 1903. godine, katalozi Salona Galić od 1926. godine, HDLU-a Split i drugih. Uz najstarije grafike sakralnih i svjetovnih motiva, zanimanje pobuđuje splitski umjetnički krug od 1920-ih do 1945. godine čiji umjetnici, poput Anđela Uvodića i maestra Ive Tijardovića, svoje grafičke mape posvećuju Knjižnici.

U Sveučilišnoj su galeriji izložene umjetnine pristigle kao darovi umjetnika i prijatelja Knjižnice od 1956. godine do danas te obveznim primjerkom od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Slijede plakati likovno-dokumentarne vrijednosti nastali pred sam kraj Drugoga svjetskoga rata pa sve do današnjih dana.

Na postavu izložbe sudjelovao je Odjel specijalnih zbirki (Mihaela Kovačić, Abra Papić) te Odjel za zaštitu i digitalizaciju građe (Ana Radić Bizjak, Dora Ljubica, Branko Bralić) u suradnji s voditeljicom Sveučilišne galerije Helenom Trze Jakelić.

Izložba će biti otvorena do 31. listopada.